Više funkcionalnost „parničnog postupka”
Svaka stvar i svaki zakonski proces se može koristiti za različite svrhe. Primjerice za stvar- čaša za vodu: za pijenje, kao vaza, za crtanje kružnice, kao kalup za rezanje tijesta i drugo.
Van parnični postupak može biti, osim zakonit, nezakonit, može se pretvoriti u proces pregovaranja stranaka na štetu proračuna i barem jedne stranke, …., pa sve do kriminalnog udruživanja dva odvjetnika ili dva odvjetnika i suca na štetu proračuna i često jedne ili obje od stranaka u „van parnici”.

Načela i pravila van parnice su, između ostalog i:
– Predlagatelj u Prijedlogu za van parnicu ne smije upisati nekretnine koje su obuhvaćene započetim parničnim ili izvanparničnim postupcima.
– Predmet postupka mogu biti samo nekretnine iz Prijedloga. .
– Predlagatelj ne smije dodavati nove čestice tijekom postupka.
– Protu stranka nema pravo dodavati čestice u postupku. Time bi postala predlagatelj.
– Sudac mora voditi računa o načelu ekonomičnosti što znači minimalne troškove za proračun i za stranke postupka.
Svrha svih tih pravila je da se sud ne pretvori u pregovarački postupak koji je duži od van parnice i ima drugačija pravila te da se nepotrebno ne troše sredstva proračuna i stranaka u postupku.
Neka od pravila se mogu promijeniti uz dobrovoljnost predlagatelja i protu stranke.

„Stilovi odvjetnika”
Odvjetnik, ovisno o okolnostima, mora u tužbi/prijedlogu i u odgovoru na tužbu/odgovoru na prijedlog odjednom – u jednom dokumentu iznijeti sve info i sve dokaze za koje tada ima saznanja. To zahtjeva ZPP i Kodeks odvjetnika.
Neki odvjetnici, čak i kad raspolažu sa svim informacijama i dokazima ili kad im njihovo sakupljanje omogućavaju okolnosti, a oni to ne čine, iznose informacije u više navrata – više dokumenata da bi što više odvjetničkih radnji naplatili strankama.
Obrazloženje odvjetnika strankama je da time žele stranku dovesti u povoljniji položaj, a što može biti istinito. Ili istražiti čime druga strana raspolaže, no oboje zbog načela i pravila zakona te ljudskih prava nije dozvoljeno.
Ako je sudac kvalitetan on ne dozvoljava lošu tužbu/prijavu niti dovođenje stranaka u povoljniju poziciju. Nesposobnima sucima odvjetnici svašta podmeću na štetu druge strane i proračuna.

Zakon o van parnici u demokraciji
Zakon o van parničnom postupku u demokraciji radi u korist građana i štiti proračun te nalaže:
Građani samostalno, ili putem zastupnika, moraju drugom građaninu poslati prijedlog Ugovora za rješavanje njihovih suvlasničkih odnosa razdiobe. Obrasci za sve vrste ugovora između građana se nalaze u Zakonu o ugovorima građana. Drugi građanin mora odgovoriti u roku 30 dana.
Ako je postignuta suglasnost Ugovor se ovjerava na sudu. Ako nije postignuta suglasnost ili nema odgovora slijedi parnica. Svrha ove regulacije je izbjeći dio troškova pravosuđa i građana te zaštititi obje strane jer je riječ o građanskom odnosu.
U razvijenom pravosuđu to se radi putem platforme koja građane vodi kroz proceduru uz pomoć sustava e građani.

Zakon o van parnici u lažnoj demokraciji se može poboljšati
a) U Prijedlogu za van parnicu, prva rečenica, mora biti izjava:
„Nemamo saznanja da se za čestice iz ovog Prijedloga vode sudski postupci ili da je na vlasničke listove predmetnih čestica stavljena zabilježba ili bilo koji oblik ograničenja raspolaganja vlasništvom.”
b) U odgovoru na prijedlog, prva rečenica mora biti „Suglasni smo i prihvaćamo prijedlog u cijelosti.” ili „Ne prihvaćamo prijedlog zbog …..” ili Prihvaćamo prijedlog u dijelu……, a ne prihvaćamo u dijelu ….zbog…

Umjesto nijednog ili jednog, najmanje pet ročišta van parnice
Osoba A je tužila osobu B zbog utvrđenja vlasništva za više čestica u nekoliko parnica te pokrenula jedan van parnični postupak diobe jedne zajedničke čestice. Svi postupci su u toku.Osoba B pokreće van parnicu kao predlagatelj za sve čestice za koje je osoba A započela sudske procese. Kasnije odvjetnica stranke B predlaže još čestica, a i odvjetnica stranke A predlaže čestice.

Tvrdnje i zahtjevi iz Prijedloga i Odgovora na prijedlog
Odvjetnica stranke B uz navođenje svih čestica koje je stranka A navela u svim sudski s postupcima protiv osobe B, ne ističe pravnu osnovu diobe i traži od osobe A da obustavi sudske postupke te da snosi troškove postupaka koje je pokrenula.
Odvjetnica stranke A ističe da su predmeti za te čestice u toku, da treba podijeliti svu imovinu, a ne dio, da se promjena podataka u zemljišniku treba temeljiti prema ugovorima o diobi prednika koja je sprovedena.

Analiza zapisnika s rasprave, sa svrhom ocjenjivanja je li riječ o zakonitom ili nezakonitom postupku u pravnoj stvari razvrgnuća suvlasničke zajednice

Zapisnik 1.
Pristupili za predlagatelja odvjetnica građana B, za predloženika odvj. građana A
Sud obavještava punom. predlagatelja da su putem e spisa zaprimljena 2 podneska punom. protu stranke. Protu stranaka predlaže proširenje prijedloga i na ostale nekretnine u suvlasništvu stranaka.

Sud upozorava:
– da su u nekim zk ulošcima upisane i treće osobe i da one moraju biti obuhvaćene u postupku razvrgnuća jer se radi o nužnim su parničarima,
– protu stranku da može slične postupke pokrenuti izvan ovog postupka, kao predlagatelj,
– predlagatelja da č.zem. vvvvv/1 ne postoji u zemljišnim knjigama, ali postoji č.zem. vvvv na kojoj je uknjiženo više osoba među kojima nije predlagatelj, pa je prijedlog za diobu te čestice preuranjen,
– č.zem. uuuu može biti predmet postupka, ali se dioba po ekvivalentu ne može odnositi na neku buduću nekretninu koja se tek treba formirati, već bi trebalo u ovom predmetu angažirati mjernika i predložiti geometrijsku diobu u skladu sa granicama buduće kat. čestice uuuu.

Punom. Predlagatelja:
– ustraje u prijedlogu,
– ne može se očitovati o podnescima protu stranke,
– ističe da je spremna izvan raspravo komunicirati radi diobe nekretnina koje nisu predmet ovog postupka,
– očitovati pismeno o eventualnom povlačenju prijedloga u odnosu na česticu uuuu i česticu vvvv/1

Punom. protu stranke:
– ustraje u podnescima predanim sudu, naročito dijelu koji se odnosi na presude,
– se obvezuje sudu u najkraćem roku dostaviti primjerak presude, te sudske tužbe,
– rješenje o prekidu postupka radi smrti pok. gospođe majke predlagatelja
– ustraje u prijedlogu ukupne podjele,
– smatra da bi stranke mogle izvan raspravno kroz pravni posao mogle riješiti ukupnu podjelu, obzirom da je suvlasnička zajednica po saznanjima punomoćnika u cijelosti podijeljena.

Budući da se tek pregledom parničnih spisa može utvrditi da li su suvlasnički dijelovi ili pravo suvlasništva sporni, (drugačiji nego u prijedlogu) sud donosi Rješenje: Nalaže se odvj. protu stranke (građanina A) da dostavi u spis navedenu dokumentaciju radi uvida. Spis kalendirati do …

ANALIZA NEZAKONITOSTI PRIJE I ZA PRVE RASPRAVE
Suca
– Prilikom pripreme za raspravu sudac je mogao, temeljem info iz Odgovora na prijedlog provjeriti istinitost informacija o postojanju sudskih predmeta pokrenutih od protu stranke , a nije jer su u odgovoru na prijedlog bili napisani brojevi parnica i van parnice i za to mu je trebalo u svega nekoliko minuta.

– U Rješenju sudac nije smio tražiti dokumente o sudskim predmetima od odvjetnice protu stranke. Mogao je na raspraviti pitati odvjetnicu predlagatelja o istinitost postojanja tužbi jer je ona odgovorna za mogući neuredni prijedlog. Ako ne zna, odvjetnica predlagatelja je morala prikupiti info i obavijestiti sud. Naime, pravedno je da odgovornost i sankcije snosi onaj koji u postupku ranije učini nezakonitu radnju.
Tom odlukom sud kažnjava odvjetnicu A, odnosno protu stranku koja će morati platiti pisanje podneska i dostaviti dokumentaciju za pokrenute tužbe, a ne odvjetnicu predlagatelja koja je pokrenula van parnicu iako je Predlagatelj imao saznanja za postojanje sudskih predmeta, a i njegova odvjetnica jer zastupa predlagatelja u tim predmetima. (prešućivanje odlučujuće činjenice).

Sudac:
– ne donosi rješenje da se obustavi van parnica iako ima protivljenje protu stranke,
– ne donosi rješenje da odvjetnica predlagatelja uredi Prijedlog unatoč propustima prijedloga.

Odvjetnica predlagatelja
Sudu predaje Prijedlog van parnice koji ne ispunjava uvjet da bude van parnica.
jer je nezakonit zbog više osnova. Uključene su i čestica za čije uključivanje u postupak nisu stvoreni uvjeti i ispunjeni zahtjevi zakona.

Odvjetnica protu stranke:
– u odgovoru na prijedlog ne izjavljuje direktno da se protivi postupku, navodi samo dio činjenica i to općenito, ne ulaže dokaze o postojanju parnica i van parnice za čestice iz prijedloga.
– nudi čestice za diobu iako bi trebala znati da to ne smije činiti.

Dokument suda bez naziva upućen predlagatelju oko dva i pol mjeseca nakon prve rasprave
Predlagatelj:
– se poziva da u roku od 15 dana uredi prijedlog,
– dostavlja mu se podnesak punomoćnice protu stranaka od predan sudu šezdesetak dana ranije.

Nezakonitosti suca
Kasni u prvom pozivu predlagatelju da uredi prijedlog i to ne od prve rasprave već od pripreme za raspravu. Kasno dostavlja podnesak protu stranke.

Zapisnik 2. oko pet mjeseci nakon prvog zapisnika
Prisutni: za predlagatelja odvj. Predlagatelja , za protu stranku: nitko .
Nazočna se obavještava:
– da je sud od Katastra pribavio izvode iz katastarskog plana i PL za nekretnine, za koje je pretpostavio da bi bile bitne strankama za odlučivanje o načinu diobe, pa nazočnoj predaje dopis protu stranke od dana xxxxxx, kao i dokumentaciju katastra.
Nazočna ističe da je kontaktirala sa odvj. Predloženika i predlaže da se današnje ročište odgodi, da im se da rok od 30 dana u kojem roku će stranke dostaviti zajednički podnesak.**

Rješenje: Ročište se odgađa, spis kalendirati 30 dana. Preslike katastra dostaviti će se odvjetnici Predloženika

Nezakonitosti
** Ovo sud ne smije prihvatiti jer se o tome nije izjasnila odvjetnica protu stranke. Kasnije se dogodilo to da nije bilo zajedničkog podneska kojeg nije ni trebalo biti.
– Realizirana svrha ročišta je bila da se sudac igra ulogu urudžbenog zapisnika i predaje odvjetnici dokumente, a ostvarenje svrhe ročišta se nije dogodilo.
– Nepotrebno ročište, nepotreban trošak predlagatelja i proračuna.
– Odvjet. Predlagatelja nije donijela uređen prijedlog kako je sud tražio
– Sud je propustio adekvatno reagirati na ne ispunjenje zahtjeva da predlagatelj uredi prijedlog.
– Sud radi posao predlagatelja i traži od katastra dokumente, koje je morao pribaviti predlagatelj, nepotrebni troškovi za proračun.

Zapisnik 3. oko tri mjeseca nakon drugoga zapisnika
Prisutni: za predlagatelja nitko, za predloženika odvj.
Punomoćnica protu stranaka:
– suglasna je sa odgodom današnjeg ročišta,
– u odnosu na navode punom. predlagatelja o mirnom rješavanju, navodi da je punomoćniku predlagatelja prije par mjeseci dostavljen prijedlog diobe, do današnje dana odgovor nije zaprimljen.

Sud upozorava stranke da:
– predmet ovog postupka ne moraju biti sve nekretnine iz svih zk uložaka koje su navedene u prijedlogu,
– ako stranke ustraju na dokumentaciji prednika (diobeni pristanak), oko navedenog se trebaju sporazumjeti, jer u protivnom bi se pojavio spor i onemogućio vođenje ove izvan parnice, ali samo u odnosu na nekretnine koje su predmet ovog postupka.

Rješenje: ročište se odgađa za ….. što nazočna prima na znanje. Pozvati predlagatelja po punomoćnici dostavom današnjeg zapisnika.

Nezakonitosti:
– predlagatelj ne poštuje sud, ne uređuje prijedlog kako traži sud u dokumentu bez naziva od prije tri mjeseca
– nepotrebni troškovi proračuna,
– nepotrebni troškovi protu stranke, odlaganje presude u korist protu stranke.

Zapisnik 4. devet mjeseci nakon prvog ročišta
Prisutni za predlagatelja, supruga predlagatelja, za predloženika protu stranka i punomoćnica.
Punom. predlagatelja u spis predaje podnesak koji je dostavljen i protivnoj strani, a odnosi se na njihov prijedlog diobe.

Sud:
– utvrđuje da da su . podnesku obuhvaćene i nekretnine koji nisu u prijedlogu a ovakva množina nekretnina je komplicirana. Tim više što se moraju provjeriti zk upisi. Naime, režim prava vlasništva mora biti jednak.
– upozorava da razvrgnuće suvlasničke zajednice može biti samo u odnosu na jednu nekretninu, na više nekretnina u jednom zk .ul. na sve nekretnine iz jednog uloška, pa i na više nekretnina iz više z.uložaka. Ako se stranke mogu sporazumjeti sud nema razloga provoditi vještačenje, ali se sve stranke moraju očitovati.

Punom. protu stranke:
-ustraje u navodima podneska od dana vvvvvv. koji ističe činjenicu sudskih sporova, kao i izvanparničnog postupka R1-…/21 o razdiobi čest. mmmm u k.o. KKK
– ističe da sa danas zaprimljenim podneskom predlagatelja nije suglasna jer sadrži greške, o čemu su se stranke očitovale podneskom od hhhhhh., a punom. protu stranaka će se dodatno očitovati na isti.
– za sud i protivnu stranku predaje podnesak osobno od protu stranke.
– ističe da se od početka predlagatelji pozivaju na razdiobu suvlasničke zajednice, te da zanemaruju i izbjegavaju konstatirati postojanje diobenog pristanka kojima su nekretnine bilo numerički ili opisno određene, te je strankama poznato za većinu nekretnina identifikacija i kome od stranaka pripadaju. Razlika je pozivanje na razdiobu suvlasničke zajednice jer se istim presumira da bi bila riječ o zajednici koja je nepodijeljena, dok diobenim ugovorima zajednica je za većinu nekretnina podijeljena i poznato je tko je vlasnik.

Rješenje:
– Poziva se predlagatelj da uredi prijedlog ispuštanjem svih onih nekretnina koje su obuhvaćene parničnim ili izvanparničnim postupcima. Sud drugi put poziva na uređenje prijedloga i to devet mjeseci nakon prvog ročišta.
Predmet postupka će biti samo nekretnine iz prijedloga, dok se protu stranke upućuju da u odnosu na preostale nekretnine pokrenu sličan postupak.
– Ročište se odgađa, a slijedeće će se zakazati nakon što se uredi prijedlog.

Nezakonitosti suca i odvjetnika
Za odgađanje rasprave bi u ZPP trebale biti određene sankcije ako su iz zakonski neopravdanih razloga.
Ročište se odgađa između ostalog kad stranke nisu ispunile nalog suda koji je potreban za zaključivanje suda i privođenje predmeta kraju, ako ročištu ne pristupe stranke, ako pristupi jedna stranka koja nema što raditi jer nije pristupila druga stranka,…
Ako jedan odvjetnik ne pristupi raspravi uz prekasnu obavijest ili bez obavijesti sudu tako da sud ne stigne upozoriti drugog odvjetnika morao bi snositi trošak ročišta i nadoknaditi proračunu i drugoj stranci taj trošak. To suci ne rješavaju, a neki odvjetnici koriste na štetu druge stranke.
– Predlagatelj ponovo dolazi s neuređenim prijedlogom, a sudac ne reagira.
– Punomoćnik protu stranke ponavlja sve već ranije zapisano i rečeno.
– Jedino korisno za protu stranke je predaja podneska protu stranka.
Odvjetnica protu stranke ima ulogu dostavljača koju naplaćuje skupom tarifom odvjetnika na štetu svojih stranaka. Dopis je mogao biti poslan e poštom.
– Nepotrebni troškovi proračuna.
– Stil odvjetnika da na ročištu predaju podneske koji imaju direktan utjecaj na odvijanje rasprave pa da drugi odvjetnik kaže izjasnit ću se kasnije ima svrhu povećavanja troškova za stranke i zarade za odvjetnike jer će morati biti najmanje još jedno ročište, a sudac ne odlučuje o odlučujućim činjenicama i pravnom kontekstu. Sud dozvoljava takvo ponašanje odvjetnika iako je na štetu proračuna i stranaka.
– Sud ne određuje rok uređenja prijedloga i to nakon devet mjeseci od prve rasprave? Pogodovanje predlagatelju?
– Sud ne određivanjem roka dopušta predlagatelju da odugovlači postupak i time blokira protu stranku u pokretanju sudskih postupaka postupaka za čestice podnesene u podnesku predlagatelja na ovom ročištu jer se predlagatelj u novim tužbama može pozvati na ovu van parnicu kao na prethodni postupak.

Moguće ocjene van parnice
Prva: Sudac i odvjetnici željeli su dobronamjerno ispitati sve opcije da pomognu strankama da barem neke nekretnine riješe iako nisu radili po zakonu, a nanijeli su štetu strankama i proračunu.
Druga: Radnje suca i odvjetnika su bile po zakonu.
Treća: Odvjetnici su željeli zaraditi što više, a sudac nije bio sposoban pa stranke trpe štete.
Četvrta: Sudac nije djelovao po zakonu, jedan odvjetnik je bio nesposoban, a drugi je htio raditi u korist svoje stranke i u svoju na štetu stranaka.
I još brojne različite ocjene van parnice. No koja je ocjena istinita?

Je li zaključak suca u drugom stupnju koji ocjenjuje ovu van parnicu zakonit?
Zaključak: Riječ je o udruživanju temeljem „prešutnog dogovora” tj. suzdržavanja od aktivnosti koje zakon nalaže sucu i odvjetnicima stranaka da zaštite svoje stranke i proračun.
Oni su propustili poduzimati one pravne radnje koje bi zadovoljavale načela i pravila zakona o van parničnom postupku, zakona o parničnom postupku i ostalih obvezujućih zakona i kodeksa.
Potrebno je istražiti uzroke takva rada koji ne odgovara stručnim načelima i pravilima i koja nisu sukladna zakonima te odrediti karakteristike pravnog događaja te eventualno poduzeti slijedeći pravni korak.