Pravo, ustav i rad vlade
Ustav je hijerarhijski najviši i najvažniji pravni akt koji propisuje pravni poredak države.
Sadrži skup načela, prihvaćenih presedana, pravila i pojmova (modele) o društvenim odnosima građana i institucija države i to o području vlasti i upravljanja državom, o ekonomskom ustrojstvu države, određuje prava i dužnosti građana, najviše organe vlasti, njihove odnose i odnose prema nižim organima i građanima, kako se donosi zakoni, ograničenje moći, međudržavne odnose.
Zakoni razrađuju i opisuju operativno dijelove ustava i moraju biti sukladni ustavu.
Parlament i vlada u demokracijama moraju provoditi ustav i zakone.
Ustav RH, Čl. 55. “Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život.”
Država i vlada njen predstavnik moraju omogućiti provedbu članka 55. Pritom je važno prvo odrediti što znači „slobodan i dostojanstven život” pa zatim iznos zarade.
Postavlja se pitanje zašto je riječ samo o zaposlenima, a ne svim građanima države.
Stanje od osnutka države do 2022. g i vezi članka 55.
Ustav ovu rečenicu ne tumači uz pomoć drugih rečenica.
Niti jedan zakon nema operativna pravila za primjenu tog načela.
Autoru nije poznato da je postojao sudski proces zbog toga što vlada ne provodi to načelo.
Dakle pravna norma iz članka 55. vlada ne sprovodi, a dio ustrojstva države za njeno sprovođenje nije izgrađen i čak se i ne gradi, iako je proteklo od početka države tridesetak godina, a to znači da se vlada ne brine o porastu blagostanja građana.
Postoje zakonski pojmovi minimalna bruto i neto plaća koja je loš pokušaj rješavanja problema jer način njenog određivanja nije dobar. Minimalna plaća je najmanji iznos koji poslodavac mora isplatiti zaposleniku, a da ne snosi sankcije. Iznos nije povezan niti s kupovnom moći niti s slobodnim i dostojnim životom. Minimalna plaća za 2022. g je 3750 kuna. Tek oko jedne trećine od dostojanstvene plaće.
Prema istraživanju Novog sindikata u sklopu njihove Clean Clothes kampanje na razini EU za 2018. godine dostojanstvena plaća u Hrvatskoj trebala bi biti 10.400 kuna neto.
Dosadašnji rad vlade u vezi članka 55. Ustava svakako bi to trebao ocjenjivati ustavni sud na prijedlog oporbenih zastupnika, neke državne institucije ili građana i predložiti odgovarajuća sredstva.
Djelovanje poštene i stručne vlade
Takva vlada bi zadužila Statistički zavod da odredi metodu određivanja slobodnog i dostojanstvenog dohotka te da jedanput godišnje izračuna njegov iznos te podnese izvješće parlamentu i vladi o strukturi dohotka građana to za razrede od deset postotaka.
Građani bi pak imali uvid kako javne politike i djelovanje vlade utječu na njihovo blagostanje i mogli bi s kvalitetnijim podatcima odlučivati na izborima.
Je li moguće ostvariti dostojanstven dohodak? Da i to u kratkom razdoblju.
Mnoge europske države imaju prosječne plaće veće od potrebnog „dostojanstvenog dohotka”.
Novac poreznih obveznika se nepotrebno uzima i troši na loše ustrojstvo javnog sektora, nesposobnost vlade da upravlja razvojem države, kriminalom i korupcijom.
Prema stručnim kriterijima teškoće lošeg upravljanja se mogu ukloniti brzo.
1 Odrediti sustav ocjenjivanja rada vlade i ministara s kvartalnim analizama i izvješćima parlamentu i građanima te ciljeve iz prijedloge upravljanja državom od političkih stranaka ugraditi u ugovore s dužnosnicima. (Dosadašnji „izborni program”.)
2 Odrediti sustav ocjenjivanja uprava državnih institucija i povezati ga s ugovorom uprava o radu.
3 Reorganizirati javni sektor, umrežiti ga te uvesti obvezu da za većinu javnih usluga budu objavljenje kalkulacije, a da svi građani mogu davati prijedloge za poboljšanje.